Vanredni izbori
Vanredni parlamentarni izbori mogu biti održani između redovnih izbora, za trajanja jednog izbornog perioda. Vanradni izbori se provode uglavnom kao i redovni izbori, samo je vrijeme za pripreme kraće.
Vanredne izbore koji se održavaju između redovnih izbora, može raspisati aktualna vlada. U tom slučaju dan izbora određuje vlada. Izbori se moraju održati u roku od tri mjeseca od dana donošenja odluke.
Ukoliko većina u riksdagu nema povjerenje u premijera (statsminister) ili nekog od ministara, može izglasati nepovjerenje premijeru ili ministru. Kada riksdag izglasa nepovjerenje premijeru, premijer i vlada su dužni dati ostavku ili raspisati vanredne izbore.
Šta se dešava kada prijedlog predsjednika riksdaga (talmannen) za premijera ne bude prihvaćen
Nakon što je vlada dala ostavku, zadatak je predsjednika skupštine da predloži novog premijera. Ukoliko četiti uzastopna prijedloga predsjednika skupštine budu u riksdagu odbijena, moraju se održati vanredni izbori. Vanredni izbori se i u ovom slučaju moraju održati u roku od tri mjeseca.
Vanredni izbori ne mogu zamijeniti redovne izbore
Vanredni izbori ne mijenjaju vrijeme održavanja redovnih izbora. Zastupnici u riksdagu izabrani na vanrednim izborima ne započinju novi četverogodišnji izborni period, nego ostaju u riksdagu do narednih redovnih izbora.
Vanredni izbori u Švedskoj nisu uobičajeni. Nakon prodora demokracije 1920-tih godina, vanredni izbori su održani samo jednom. To su bili izbori za Drugi dom 1. juna 1958. godine.