Referendum
Referendum je takvo glasanje kada se glasači neposredno izjašnjavaju o nekom političkom pitanju. Opći referendum na državnom nivou raspisuje riksdag. Referendumm je moguć i na općinskom i regionalnom nivou.
U Švedskoj imamo dvije vrste referenduma na nivou države, takozvanih nacionalnih referenduma. To su fakultativni referendumi i referendumi koji se tiču nekog ustavnog pitanja, koji ponekad mogu biti i obvezujući. Nikada do sada u Švedskoj nije održan referendum o nekom ustavnom pitanju.
Nacionalni referendumi su izuzetak. Zbog toga je jedino riksdag nadležan za raspisivanje referenduma na nivou države.
Kada riksdag donese odluku o raspisivanju nacionalnog referenduma, donosi se poseban zakon s pravilima koja se odnose samo na taj aktualni referendum. Tim zakonom se, na primjer, formulira pitanje na koje se traži odgovor i utvrđuje datum održavanja referenduma. Za nacionalne referendume važe, u principu, ista ona pravila koja važe i za parlamentarne izbore, na primjer, o pitanjima prava glasa, izbornih jedinica i glasanja.
Fakultativni referendumi
Fakultativni referendum nije obezujući. Nakon što je održan fakultativni referendum o nekom pitanju, konačnu odluku o tome ipak donosi riksdag. Svrha referenduma je da njegov rezultat bude smjernica riksdagu pri donošenju odluke.
Šest nacionalnih fakultativnih referenduma
Mogućnost održavanja fakultativnih referenduma u Švedskoj predviđena je 1922. godine i iskorištena je još iste godine održavanjem referenduma o zabrani alkoholnih pića. U Švedskoj je do sada održano ukupno šest nacionalnih fakultativnih referenduma:
- 1922. o zabrani alkoholnih pića.
- 1955. o prelasku vožnje lijevom na vožnju desnom stranom.
- 1957. o općoj dopunskoj penziji.
- 1980. o nuklearnoj energiji.
- 1994. o članstvu u EU.
- 2003. o uvođenju eura kao švedske valute.
Referendum na nivou općine
Referendumi se mogu održavati i na nivou općine i regije. Ovi referendumi su uvijek fakultativni.