Formiranje vlade
Vlada ostaje na vlasti sve dok ima potrebnu podršku u riksdagu. Više je razloga zbog kojih bi aktualna vlada trebala dati ostavku i pristupiti formiranju nove vlade.
Najčešći razlog ostavke vlade jeste oslabljena potpora vladajućoj stranci ili koaliciji stranaka nakon izbora. Premijer može u datoj situaciji dobrovoljno dati ostavku ili biti prinuđen na ostavku nakon glasanja za premijera nakon održanih izbora.
Formiranje nove vlade može biti aktualno i kada je ranija vlada bila prisiljena na ostavku nakon što je riksdag izglasao nepovjerenje premijeru, ili je premijer odlučio dati ostavku iz nekih drugih razloga.
Aktualna vlada ostaje neko vrijeme kao prelazna vlada. Prelazna vlada rješava tekuća pitanja, ali prema dosadašnjj praksi, ne preduzima nove političke inicijative.
Premijera predlaže predsjednik riksdaga
Zadatak je predsjednika riksdaga da nakon odlaska aktualne vlade predloži novog premijera. Predsjednik riksdaga razgovara sa predstavnicima svih parlamentarnih stranaka kako bi došao do saznanja koji od kandidata za premijera ima najveću potporu stranaka i time realnu šansu da bude sljedeći premijer koji će formirati vladu koja će uživati potrebno povjerenje riksdaga. Predsjednik riksdaga se konsultira sa svojim potpredsjednicima i nakon toga iznosi svoj prijedlog riksdagu.
Istovremeno sa iznošenjem prijedloga, predsjednik riksdaga izlaže koje stranke formiraju vladu. Cilj je naći takvog kandidata za premijera koji ima najveće izglede da formira vladu koja će zadobiti potrebno povjerenje riksdaga.
Riksdag glasa za premijera
Zastupnici u riksdagu glasaju o prijedlogu predsjednika riksdaga za premijera. Ukoliko natpolovična većina zastupnika, što će reći 175, glasa protiv prijedloga, isti nije prihvaćen. U protivnom prijedlog prolazi.
Predsjednik riksdaga ima pravo na četiri pokušaja
Kada prijedlog za premijera ne dobije potrebnu podršku, predsjednik riksdaga počinje novi krug razgovora sa stranačkim liderima, savjetuje se sa svojim potpredsjednicima i zatim iznosi novi prijedlog. Predsjednik riksdaga ima pravo na četiri ovakva pokušaja. Ukoliko ni jedan od prijedloga ne dobije potrebnu podršku u riksdagu, moraju se u roku od tri mjeseca održati vanredni izbori.
Premijer imenuje ministre
Uloga je premijera da imenuje ministre koji sačinjavaju vladu. Premijer će nakon imenovanja u što kraćem roku obavijestiti riksdag o imenovanim ministrima nove vlade.
Promjena vlade se kasnije ozvaničuje na zasjedanju (konselj) u dvorcu. To je sjednica vlade kojom predsjedava kralj ili kraljica.