Dužnosti riksdaga
Riksdag je najviši skup odlučivanja u Švedskoj. Svake četvrte godine švedski građani biraju 349 osoba koje ih predstavljaju u riksdagu. Osobe izabrane u riksdag zovu se zastupnici.
Riksdag donosi zakone i usvaja državni budžet
Jedna od najvažnijih funkcija riksdaga je zakonodavna funkcija. Zakone, uglavnom, predlaže vlada, ali to može učiniti i jedan ili više zastupnika u riksdagu. O svim zakonskim prijedlozima se prije razmatranja na plenarnoj sjednici riksdaga, prethodno raspavlja u skupštinskim odborima.
Usvajanjem državnog budžeta riksdag također planira državne prihode i rashode, nakon što vlada podnese budžetsku propoziciju sa prijedlogom gospodarenja državnim novcem.
Nadzire rad vlade
Riksdag ima i zadatak da nadzire rad vlade. Zastupnici mogu uputiti interpelacije pojedinim ministrima i vladi kao cjelini. Ustavni odbor skupštine (konstitutionsutskott, KU), kontrolira da li vlada radi po zakonu. Kada riksdag izgubi povjerenje u premijera ili nekog od ministara u vladi, može premijeru ili pojedinom ministru izglasati nepovjerenje.
Riksdag se bavi EU pitanjima
Riksdag se bavi i EU pitanjima. Vlada sa riksdagom dogovara kurs Švedske unutar EU. Nadalje, veliki broj prijedloga koji dolaze na dnevni red riksdaga, potiču izvorno iz EU.
Skupa s vladom, riksdag također kreira švedsku vanjsku politiku.