Demokratiija
Demokratiija mearkkaša sullii álbmotstivra dahje álbmotfápmu. Demokratiija vuođđojurdda lea ahte son guhte lea álbmotborgár dahje orro ovtta riikkas sus galgá leat vejolašvuohta ovdanbuktit oaivila riikka stivrema birra. Dábálaččat jeavddalaš válggaid bokte.
Eará vuođđojurdda demokratiijas lea buot olbmuid dásseárvosašvuohta ja buot olbmuin galget leat seammá rievttit. Demokratiijas galgá sihke oažžut jurddašit maid háliida ja maid oažžut vejolašvuođa ovdanbuktit oaiviliid njálmmálaččat ja čálalaččat.
Demokratiija hámit
Demokratiijat sáhttet doaibmat máŋgga ládje ja demokráhtalaš riikkat leat válljen sierra vugiid got sii stivrejit riikka. Eatnas demokráhtalaš riikkain lea nu gohčoduvvon representatiivvalaš demokratiija. Dat mearkkaša ahte ássit válggaid bokte válljejit politihkkariid, geat galget ovddastit sin ja stivret riikka. Ruoŧŧa lea representatiivvalaš demokratiija.
Njuolggo demokratiija lea go ássit besset oassálastit ja mearridit erenoamáš jearaldagas, omd álbmotjienasteamis. Našuvnnalaš álbmotjienasteamit Ruoŧas leat čađahuvvon omd dáin áššiin atomafámu ja EU-lahttuvuođa. Ruoŧas álbmotjienasteamit leat dábálaččat ráđđeaddit ja politihkkarat eai leat geatnegahtton čuovvut jienastemiid bohtosiid.
Gonagas lea stáhtaoaivámuš muhto sus lea unnán váldi
Stáhtaoaivámuš lea ovtta riikka alimus ovddasteaddji. Ruoŧas lea gonagas dahje dronnet stáhtaoaivámuš. Muhto stáhtaoaivámuččas ii leat politihkalaš fápmu Ruoŧas. Sus lea beare symbolalaš funkšuvdna.