Funkcioniranje EU
EU ima sedam institucija koje su odgovorne za funkcionalnu suradnju između država članica EU. Ove institucije imaju različite uloge i zadaće.
EU komisija predlaže nove zakone i nadziru njihovo implementiranje u državama članicama. EU komisija se sastoji od po jednog člana iz svake države članice i predstavlja cijelu EU. Aktualna Komisija zamjenjuje se novom svake pete godine.
Ministarski savjet donosi nove zakone, u pravilu skupa sa Evropskim parlamentom. Švedska vlada i vlade svih drugih država članica EU sudjeluju sa po jednim ministrom na sjednicama Ministarskog savjeta EU. Izbor ministra za neku sjednicu Savjeta, opredijeljen je prirodom pitanja koje se nalazi na dnevnom redu. Ministarski savjet zasjeda u deset različitih postava, konstelacija, u zavisnosti od političke oblasti.
Evropski parlament donosi nove zakone, u pravilu skupa sa Ministarskim savjetom. Građani država članica EU biraju svake pete godine zastupnike u Evropskom parlamentu na direktnim izborima.
Evropski savjet utvrđuje dugoročne smjernice suradnje unutar EU. Evropski savjet je mjesto susreta šefova država i predsjednika vlada država članica EU. U ime Švedske sudjeluje premijer.
Evropski sud za ljudska prava rješava sporove između institucija EU i država članica. Ovaj sud također tumači evropske zakone.
Evropski revizioni sud kontrolira da li se sredstva EU zakonito koriste i prikazuju.
Evropska centralna banka vodi monetarnu politiku za države koje su uvele evro i podupiru opću ekonomsku politiku EU.
Riksdag i EU
Jedna od najvažnijih zadaća riksdaga je donošenje novih zakona. Švedska je kao članca EU dio zakonodavne vlasti prenijela na EU, ali riksdag još uvijek ima mogućnost da utiče na zakonodavnu funkciju EU.
U Ministarskom savjetu EU i Evropskom savjetu Švedsku zastupa vlada. Međutim, vladini ministri dolaze redovito u riksdag da bi diskutirali EU pitanja, na primjer kroz rasprave i dogovore u skupštinskim odborima. Prije nego ministri otputuju na sjednicu Ministarskog savjeta EU radi donošenja novog zakona EU, vlada će uz konsultacije sa skupštinskim odborom EU učvrstiti svoj stav o prijedlogu aktualnog zakona.
Riksdag ima još jednu mogućnost da utiče na prijedlog zakona koji podnosi Evropska komisija. Švedski riksdag i parlamenti ostalih država članica EU cijene da li će se neki zakonski prijedlog razmotriti na nivou EU ili na nivou pojedine države, tj. od strane EU ili samih država članica. To se zove ocjena supsidijarnosti. EU bi, u principu, trebala odlučivati o nekom pitanju samo onda kada to može uraditi uspješnije od pojedine države članice EU.
Od EU prijedloga do švedskog zakona
Evropska komisija predlaže nove zakone EU. Komisija EU ima zadaću da predlaže nove zakone EU. To će učiniti nakon provedene rasprave i istraživanja da li države članice EU imaju potrebe za nekim novim zakonom.
Vlada i riksdag zauzimaju stav
Komisija EU dostavlja svoje prijedloge svim državama članicama. U Švedskoj ove prijedloge razmatraju vlada i riksdag. Vlada iznosi riksdagu svoje mišljenje o prijedlogu i prima na znanje mišljenje i primjedbe riksdaga kroz rasprave u skupštinskim odborima. U ministarskom savjetu EU Švedsku zastupa vlada koja je odgovorna riksdagu za svoj rad na EU-pitanjima.
Riksdag također cijeni da li prijedlog zakona EU treba razmatrati na nivou EU ili na nacionalnom nivou od strane pojedinih država članica. To znači da se prijedlog zakona EU cijeni po takozvanom principu supsidijarnosti, dakle, na najefikasnijem i građanima najbližem političkom nivou.
Evropski parlament i Ministarski savjet donose odluku
Zastupnici Evropskog parlamenta i ministri Ministarskog savjeta zasebno diskutiraju aktualni prijedlog i mogu predložiti amandmane na prijedlog. Zajednički odlučuju o većini zakona EU, što znači da se moraju suglasiti da bi zakon mogao stupiti na snagu.
Švedska primjenjuje zakone EU
Nakon što su Evropski parlament i Ministarski savjet donijeli neki novi zakon EU, njegova primjena je obavezna u Švedskoj te ostalim državama članicama EU. Nekad će biti dovoljno da vlada ili državni organi samo prilagode određene propise, ali ima i slučajeva da se nacionalni zakoni moraju promijeniti i uskladiti sa zakonima EU. U Švedskoj će u tom slučaju vlada dostaviti prijedlog, propoziciju riksdagu koji je nadležan za donošenje zakona.
Vlada, državni organi i općine će se pobrinuti da se novi zakon i donese. Švedski sudovi se brinu da se važeći zakoni i primjenjuju.
Evropska komisija kontroliše primjenu zakona EU od strane država članica EU. Ukoliko Komisija smatra da Švedska ne primjenjuje zakone, Komisija može protiv Švedske pokrenuti spor kod Evropskog suda za ljudska prava.