Savi tani/si e parlamenteski/ri buti/buči?
O parlamenti kerel/a o zakonia/zakonora rešinela/rešil bašo porezija thaj bašo e državakoro hardžiba (trošiba). Ov kontaktirinel/a e vlada thaj e avere vlasten thaj rešinela/rešil baši avrutni politika. Sar telunipe (osnova) ko ple rešiba but vare/drom e parlamente isi/si predlogia/predlogora kotar/katar i vlada.
Čitin (čitisar) majbut ki švedikani čhib:
Savi tani/si e vladaki/ri buti/buči?
I vlada vodinela/vodil e Švedska. Odova/gova ovel/a adžahar/gial so i vlada mukhel/a predlogija (propozicie) ko parlamenti, keda/kana o parlamenti anela rešenje i vlada kerela/čerel o predlog ki praksa. Kaj te šaj sa odova/gova te kerel pe e vlada isi/si la olake/re departamentija thaj komaj/skoro 300 državna vlastia.
Čitin (čitisar) majbut ki švedikani čhib:
Regeringens webbplats
Ko šaj te mukhel predlog ko parlamenti?
Odova/gova šaj te mukhel samo i vlada, o parlamentaria thaj j/avera parlamentareske/re organia. Bašo e vladako/ro predlog vakerel/a pe propozicija a bašo o predlog so mukhel/a pe kotar o parlamentarija vakerel/a pe mothunie (motioner). Jek mothuni tano/si but vare/drom sar jek protiv predlog baši jek propozicija.
Privatno manuša ja pale organizacie šaj te probin/en te uticin/en upro parlamenti odolea/golesa so kontaktirinela/kontaktiril pe jekhe partija ko parlamenti ja pale disave parlamentare (dženo ko paramenti).
Čitin (čitisar) majbut ki švedikani čhib:
Soj odova/so si gova utskott (parlamenteskoro komiteti) thaj soj/so si oleski/ri buti/buči?
E parlamentesko/ro komiteti tani/si sar jek bučaki/ri grupa thaj othe/gothe isi parlamentaria so kontrolirin/ena o predlogia/e predlogora so mukhen/a pe ko parlamenti. Akava/gava komiteti mukhel/a plo/pesko predlog e kamarake (kammaren) thaj vakerel/a sar ka rešinel/rešil o parlamentesko/ro komiteti bašo disavo pučibe.
Isi 15 komitetija/komitetura, ano sakova komiteti isi på 17 parlamentaria. Ola/von tane/si ulavde sar o parlamenti, mangel te phenel pe kobor/sode glasija lila/lia sakoja partija ko biribe odoborom/gači thana i/si o/len. Sakova komiteti tano/si odgovorno bašo disavo oblast. Ko misal (ko primer) o edukacijako/ro departamenti tano/si odgovorno bašo predlogija keda si ko pučibe i škola.
Čitin (čitisar) majbut ki švedikani čhib: